Amfiteatar

Salonitanski amfiteatar i njegov elipsasti tlocrtni oblik građen je u visinu od velikih kamenih ploča koje su na mjestima ispod pilona i uz njih bile međusobno spajane željeznim sponama postavljenim u rastopljeno olovo. a. Izuzetno geometrijski pravilna eliptična građevina salonitanskog amfiteatra, ukupne dužine 126 m i širine 102 m ovalnog je oblika. U početku je amfiteatar sagrađen izvan gradskog područja, ali s vremenom se grad urbanistički te povijesno razvijao i fizički širio pa je građevina amfiteatra rimske kolonije Salone poslije opasana obrambenim zidinama štoviše, postao je dijelom fortifikacija (obrambeni zidovi) na sjeverozapadnom dijelu grada. Cjelokupna građevina amfiteatra sagrađena je od kamena. Vapnenac potreban za gradnju ovog monumentalnog amfiteatra vađen je i dovezen na gradilište salonitanske arene djelomice iz neposredne blizine Trogira, a dijelom sa obližnjeg otoka Brača. U travnju godine 304., u vrijeme posljednjih Dioklecijanovih progona kršćana, ubijeni su biskup Domnio, svećenik Asterije i četvorica pretorijanaca, odnosno, vojnici Dioklecijanove tjelesne straže (Antiochianus, Gaianus, Paulinianus i Telius).47 U spomen na njihovu mučeničku smrt kršćani im posvećuju i adaptiraju spomenute memorijalne kapele u nekadašnjim svetištima božice Nemeze. Početkom V. stoljeća zabranjene su međusobne borbe gladijatora u amfiteatru Honorijevom carskom uredbom iz 404. godine, ali borbe gladijatora i zvijeri i dalje su se održavale jer je amfiteatar funkcionalan sve do polovice VI. stoljeća, nakon čega je svjesno i sustavno uništavan. Najveće pak oštećenje salonitanski amfiteatar doživljava u vrijeme ratova s Turcima u XVII. stoljeću, kada je po zapovijedi mletačkog providura Dalmacije Leonarda Foscola 1647. godine iz strateških razloga dan nalog da se amfiteatar nepovratno poruši kako se prijeteće osmanlijske snage ne bi mogle njime okoristiti kao utvrdom i u njoj se utaboriti.55 Naposljetku se može reći da je salonitanski amfiteatar nažalost služio kao besplatan izvor kvalitetnog kamena mnogim drugim tadašnjim postantičkim i kasnijim gradnjama na tom području, pa je do danas sačuvan samo u donjim slojevima masivnih zidina.

Preuzeto iz:file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/M_Buovac.pdf

Preuzeto iz: http://www.solin.hr